Okrugli stol ‘Mjesto medijske pismenosti u hrvatskim školama’

O mjestu koje medijska pismenost ima u hrvatskim školama raspravljalo se 18. siječnja 2016. na okruglom stolu u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) u suradnji s Uredom za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te Upravnim odjelom za predškolski odgoj, školstvo i šport Grada Velike Gorice.

Okrugli stol, publikaOkrugli je stol otvorio predsjednik DKMK-a i profesor komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu Danijel Labaš te je uvodno rekao kako Društvo želi dati doprinos i potporu kurikularnoj reformi, jačati medijski odgoj u školama kako bi i odrasli i djeca bili medijski pismeniji. U središte pozornosti potrebno je staviti djecu i mlade te njihove navike korištenja tradicionalnih i novih medija.

Raspravu je započeo član Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme Tomislav Reškovac koji je predstavio mjesto medijske pismenosti u međupredmetnim temama te rekao kako će se postaviti tako što će nastavnici imati veću autonomiju u sadržajnom poučavanju kako bi se lakše zadovoljila potreba tamo gdje ona postoji. Kurikularna reforma ne predviđa medijsku pismenost kao obvezan predmet, no smatra kako je ona kao vrijedan i važan aspekt obrazovanja vezan uz nekoliko ključnih kompetencija – kritičko mišljenje, inovativnost, komunikaciju, kompetencije vezane uz jezike te odgovorno sudjelovanje u društvu.

Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu usporedio je medijsku pismenost u drugim zemljama te je rekao kako se „na razini EU nastoje uzeti u obzir svi relevantni stavovi potkrijepljeni činjenicama i rezultatima. Potrebno je uzeti najbolja iskustva iz europskih zemalja – iz Velike Britanije tradiciju medijske kulture koja postoji više od 60 godina, iz Švedske kritičko promišljanje, u Nizozemskoj je vrlo snažno djelovanje civilnoga društva dok se u Finskoj najbolje ostvaruje sustav obrazovanja učitelja. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju kako je potrebno ugraditi medijsku pismenost u kurikulume. „Nismo dovoljno jasno definirali ni pojmove jer nema rasprava, one se u Hrvatskoj svode na sigurniji internet koji treba jačati informacijsku pismenost“, naglasio je Igor Kanižaj.

Danijel Labaš, Arijana Mataga Tintor,Tomislav Reškovac, Mila Jelavić, Krešimir Mikić, Igor Kanižaj, Ivan FedorProfesor Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Krešimir Mikić razočaran je raspravama o medijskoj kulturi u Hrvatskoj i provlačenjem medijske kulture kroz razne predmete. „Cijelom problemu nije se do kraja pristupilo ozbiljno jer svi vrlo dobro znamo što danas znače mediji i kako djeca funkcioniraju u medijskom okruženju i kako reagiraju na medije“, kritičan je prof. Mikić. Smatra kako je važno educirati buduće nastavnike jer štogod činili i koliko god unaprjeđivali medijsku pismenost nema adekvatnog kadra za podučavanje te pismenosti.

Mila Jelavić, zamjenica pročelnika Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba navela je primjere kako Grad Zagreb podupire lokalnu zajednicu i projekte medijske pismenosti. U Program za mlade donesen sredinom 2015. uvrštene su mjere o podupiranju programa i aktivnosti cjeloživotnog učenja kojima će se poticati i promovirati aktivnosti vezane uz medijsku pismenost mladih dok su u 2015. financirana dva takva programa. Osim toga, aktivnosti se financiraju i kroz Program javnih potpora u kulturi.

Arijana Mataga Tintor iz Grada Velike Gorice osvrnula se na ulogu lokalne zajednice, na primjeru Velike Gorice te je pritom rekla kako se „teme medijske pismenosti definiraju na nacionalnoj razini, na razini kurikuluma, a cilj je da te teme dopru do svih učenika u državi, u sve lokalne zajednice u kojima vladaju određeni sustavi vrijednosti, u kojima postoji kulturni i društveni identitet koji utječe na odrastanje djece u nekoj zajednici i njihov put u odraslu dob“. „Lokalna zajednica itekako mnogo može ako postoje ljudi koji žele prihvatiti svoju odgovornost na potrebe i probleme koji postoje u zajednici“, naglasila je Mataga Tintor.

O ulozi civilnoga društva govorio je predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković koji smatra kako emocionalna i medijska pismenost trebaju biti usmjerene stvaranju odnosa među ljudima i tu organizacije civilnog društva u suradnji s ustanovama mogu puno doprinijeti. „Djecu i mlade treba emocionalno odgajati, napominje Marković, djelovati na empatiju, razvijati tople ljude koji suosjećaju s drugima i daju dobru povratnu reakciju, a takve je pojedince kasnije lako medijski opismeniti“, rekao je Marković.

Okruglom stolu, koji je moderirao volonter DKMK-a Ivan Fedor, prisustvovalo je više od 140 sudionika iz raznih institucija, među kojima su bili i učenici sedmih i osmih razreda Osnovne škole Velika Mlaka, koji su sudjelovali u edukaciji DKMK-a.

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) udruga je osnovana 2011. godine te  okuplja više od 80 stručnjaka, najviše s područja novinarstva i komunikologije. U sedam godina postojanja najvećeg projekta „Djeca medija“ svojim volonterskim radom uspješno su opismenili više od 8500 djece, mladih, školskih djelatnika i roditelja u mnogim gradovima u Hrvatskoj.

Glavne su aktivnosti DKMK-a edukativna interaktivna predavanja i radionice o medijima prilagođene djeci, mladima, školskim djelatnicima i roditeljima.

Društvo će od siječnja do kolovoza 2016. uz potporu MZOS-a provoditi projekt „Djeca medija za medijski pismenu Hrvatsku“ pri čemu će u školama diljem Hrvatske održavati Medijski dan na kojem će se kroz predavanja i radionice o nekoliko relevantnih i aktualnih tema, između kojih se ističu mediji u obrazovanju, važnost i uloga medija u svakodnevnom životu, cyberbullying, medijski prikaz ljepote, nasilje u video igrama, nasilje u crtanim filmovima, ali i mnoge druge, učenicima, stručnim suradnicima te roditeljima pokušati približiti važnost medijskog odgoja za poboljšanje medijske pismenosti.

Poziv