Dobrodošli na službenu mrežnu stranicu Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu!


Osnovani smo 2011. godine, no kroz projekt „Djeca medija“ djelujemo od 2010. godine. Organiziranjem edukativnih radionica, predavanjima o medijima, emitiranjem radijskih emisija, organiziranjem simpozija, provođenjem istraživanja, studijskim putovanjima, domaćom i međunarodnom suradnjom s drugim institucijama, znanstvenim doprinosom kritičkom pristupanju medijima te obavljanjem ostalih djelatnosti iz članka 3. našega Statuta želimo dati svoj doprinos našemu društvu. Ukoliko ste i vi u svojoj viziji i misiji poput nas, javite se! Sustavnom edukacijom o medijima poboljšajmo zajedno medijsku i komunikacijsku kulturu građana RH.

Vaš DKMK


Novosti i događanja u DKMK

Šeraj pozitivu, blokiraj negativu – Hrvatski Telekom, DKMK i Hrabri telefon zajedno za sigurnost na internetu

Nina Išek Međugorac (Hrvatski Telekom), Anamarija Vuić (Hrabri telefon), Igor Kanižaj (DKMK), Nataša Rapaić (Hrvatski Telekom), Richard Brešković (Hrvatski Telekom), Marko Matijević (Srednja.hr)

 

Priopćenje Hrvatskog Telekoma

Hrvatski Telekom, predvodnik digitalizacije i digitalne transformacije u Hrvatskoj, danas je predstavio veliku društveno odgovornu inicijativu ”Šeraj pozitivu, blokiraj negativu”, koja je ujedinila akademsku zajednicu, nevladin sektor i državne institucije s ciljem povećanja razine sigurnosti djece na Internetu. Glavni partneri su Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) i Hrabri telefon, čiji predstavnici koordiniraju EU Kids Online, najveći međunarodni projekt u području istraživanja medijskih navika djece.

Inicijativa će obuhvatiti brojne aktivnosti na temu povećanja razine svijesti i bolje zaštite djece na Internetu, a ključan rezultat bit će prvo nacionalno komparativno istraživanje razine sigurnosti djece na Internetu, na temelju kojeg će se po prvi puta u Hrvatskoj moći napraviti čvrsta stručna podloga za nacionalnu regulaciju ove bitne teme.

Trenutni podaci pokazuju da su mladi u Hrvatskoj iznimno aktivni online, dok je razina poznavanja rizika i načina zaštite od prijetnji vrlo niska. Naime, 96% mladih provodi na Internetu više od sat vremena dnevno, čak 65% djece između 7 i 9 godina ima otvoren profil na Facebooku, a 50% školaraca koristi društvene mreže za vrijeme nastave. Istraživanje koje je ranije proveo Hrabri telefon s Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba ukazalo je na problem rizičnog ponašanja na Internetu, pa tako gotovo polovica mladih između 11 i 18 godina na Facebooku redovno dijeli privatne fotografije, više od trećine ih prihvaća zahtjeve za prijateljstvom od nepoznatih osoba, a gotovo petina bi otišla samo na susret uživo s nepoznatom osobom koju su upoznali putem Facebooka. Čak petina mladih prima uvredljive poruke, a djeca koja provode na Facebooku tri ili više sata dnevno imaju niži školski uspjeh, narušenu sliku o sebi te pokazuju veći broj emocionalnih i teškoća u ponašanju.

Kao jedini privatni partner inicijative ”Šeraj pozitivu, blokiraj negativu”, uz podršku nacionalnom istraživanju Hrvatski Telekom je predstavio hrvatsku inačicu europskog portala TeachToday. Portal će sadržavati koristan sadržaj i savjete o sigurnosti na Internetu namijenjene djeci i roditeljima, a sadržaj će kontinuirano nadopunjavati partneri inicijative. Također, HT će uvoditi i konkretne proizvode i usluge koji će roditeljima pomoći u zaštiti djece. Prvi takvi proizvodi su pametni sat za djecu MYKI i jedinstvena usluga roditeljske zaštite za pametne telefone, koje je ekskluzivno predstavio Richard Brešković, direktor Sektora marketinga za privatne korisnike iz Hrvatskog Telekoma.

”Hrvatski Telekom je tehnološki lider, koji dovodi brzi Internet i najnovije digitalne tehnologije u kućanstva diljem Hrvatske, s čime dolazi i određena odgovornost za sigurnost na Internetu, pogotovo kada je riječ o djeci. Ponosni smo što smo prepoznati kao partner koji može doprinijeti naporima inicijative, koja će osigurati sigurniju i bezbrižniju svakodnevicu djeci i svim roditeljima ”, izjavila je Nataša Rapaić, članica Uprave HT-a i glavna operativna direktorica za privatne korisnike.

”Postojeća istraživanja provedena na temu sigurnosti djece na Internetu dala su nam tek djelomičan uvid u ovu problematiku u Hrvatskoj, a zahvaljujući ovoj inicijativi imat ćemo prvo nacionalno istraživanje u potpunosti usklađeno s kriterijima međunarodnog EU Kids Online projekta. To će biti prava podloga za donošenje nacionalnih strateških dokumenata, obrazovnih materijala i usklađivanje s preporukama Europske komisije i direktivama Europskog parlamenta. Našu inicijativu podupire Agencija za elektroničke medije, a potporu je najavila i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti”, izjavio je Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online, koji je dodao kako se o uključivanju u inicijativu intenzivno pregovara i s drugim institucijama.

”Na Hrabrom telefonu bilježimo povećan broj upita djece, mladih i roditelja za teme sigurnosti na Internetu, no često nas kontaktiraju kada je situacija već vrlo ozbiljna. Naši volonteri svakodnevno pružaju savjetodavnu podršku djeci koja su doživjela neki oblik nasilja na Internetu te aktivno informiraju i educiraju roditelje o tome kako pomoći djeci da se zaštite prilikom korištenja Interneta i društvenih mreža. Do sada smo razvili brojne edukativne i preventivne materijale za djecu, roditelje i stručnjake, no naš doseg je ograničen. Vjerujemo da ćemo ovom zajedničkom inicijativom s partnerima i uz podršku Hrvatskog Telekoma, napraviti značajan pozitivan pomak, što samostalno ne bismo mogli”, izjavila je Anamarija Vuić, koordinatorica savjetodavnih linija Hrabrog telefona.

”Mladi ljudi danas u rukama imaju moćnu tehnologiju, no bez kvalitetnih uputa kako se njome na ispravan način koristiti. Komunikacija putem Interneta i društvenih mreža je direktna, bez posredovanja roditelja ili drugih bliskih članova obitelji, no to ne znači da mlade treba ostaviti bez nadzora. Ostavimo li dijete u knjižnici ne znači da će naučiti sve što piše u knjigama na policama. Za svladavanje znanja trebaju mentora. Uspjeh portala srednja.hr govori da mladi nisu samo zainteresirani za lagane, ”žute” sadržaje, već žele kvalitetne informacije o temama koje ih u njihovoj dobi prirodno interesiraju. I to od provjerenih izvora. Iznimno sam ponosan što portal srednja.hrsudjeluje u ovoj inicijativi jer će nas natjerati da budemo još kvalitetniji”, izjavio je ambasador inicijative Marko Matijević, glavni urednik portala srednja.hr.

 

Održan okrugli stol ‘Medijska pismenost za odgovorno društvo’

O važnosti medijske pismenosti u današnjem društvu razgovaralo se na okruglom stolu pod nazivom Medijska pismenost za odgovorno društvo u organizaciji Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) i Agencije za elektroničke medije (AEM). Okrugli stol održan je u četvrtak 9. veljače 2017. godine u Tribini grada Zagreba, a na njemu se okupilo 80 sudionika – predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, HAKOM-a, Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport, Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i sport Grada Velika Gorica, pripadnici akademske zajednice, nevladinih organizacija i udruga, studenti i novinari.

Okrugli stol organiziran je povodom početka provedbe projekta Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti, koji se provodi u 2017. godini uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja u 12 hrvatskih županija. Kroz navedeni projekt DKMK želi potaknuti djecu, roditelje, nastavnike i stručne suradnike da budu kritički osviješteni korisnici medija, da aktivno traže informacije te pružiti savjete i primjere kako mogu iskoristiti prednosti informacijske tehnologije i medija.

Ovogodišnji okrugli stol otvorila je Lana Ciboci, potpredsjednica DKMK-a naglasivši kako je medijski odgoj od najranije dobi najbolji način za zaštitu djece na internetu, a sudionike je pozdravio i glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja Ivan Milanović Litre.

Na opasnosti u medijima osvrnuo se Robert Tomljenović, član Vijeća za elektroničke medije, poručivši da samo zakoni i regulacija ne mogu potpuno zaštititi djecu, već je potrebna medijska pismenost. Kao dobar primjer promicanja medijske pismenosti istaknuo je portal medijskapismenost.hr kojemu je zadaća „pomoći da se roditelji osnaže, medijski obrazuju, da prepoznaju prijetnje i prilike medija“. Tomljenović je podsjetio da je prošle jeseni AEM donijela i Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija koje su namijenjene prije svega urednicima medija, a cilj im je pokazati kako što bolje birati, plasirati i klasificirati medijske sadržaje. „Učenje medijske pismenosti mora biti zasnovano na strategiji, a AEM želi nastaviti s ovim radom i to podići na višu razinu“, poručio je Tomljenović.

Doc. dr. sc. Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i docent na Fakultetu političkih znanosti, govorio je o važnosti rada udruga kao potpori formalnom obrazovanju, kroz brojne izvannastavne aktivnosti. Pritom je istaknuo kako su aktivnosti hrvatskih udruga iz područja medijskog obrazovanja prepoznate i na razini EU. No ujedno je naglasio kako Hrvatska značajno zaostaje za vodećim europskim državama u provođenju i financiranju istraživanja o medijskim navikama djece i mladih poput EU Kids Online, u kojemu Hrvatska još uvijek nije sudjelovala budući da u prošlih šest godina nije bilo susretljivosti javnih institucija. Pozvao je i privatne poslovne subjekte da podupru ulazak Hrvatske u novi ciklus istraživanja kroz EU Kids Online 2017.

Tijekom okruglog stola riječ je bila i o učiteljima koji imaju veliku ulogu u provođenju medijske pismenosti. Slaven Staklenac, ravnatelj OŠ Većeslava Holjevca iz Zagreba rekao je da „ravnatelji potiču i stvaraju ideje, ali učitelji vode cijelu priču, oni su najbitniji“. Naglasio je da je problem u tome što se aktivnosti uvijek odvijaju u obliku izvannastavne aktivnosti. „Moja je ideja da kao ravnatelj profesorima dam slobodu u radu, da prepoznam profesore koji imaju ideje“, ističe Staklenac. Anita Kiš, učiteljica hrvatskoga jezika OŠ Većeslava Holjevca istaknula je da je „edukacija o medijima potrebna profesorima hrvatskog jezika, ali se medijska kultura često žrtvuje u nastavi“.

Dr. sc. Arijanu Mataga Tintor, savjetnicu za predškolski odgoj, djecu i mlade u Velikoj Gorici, zanimalo je odakle motivacija nastavnicima da rade što ne moraju. „Stvari su se poklopile, ravnatelj me uputio na jednu radionicu, a dalje sam samostalno istraživala, razgovarala s učenicima“. Krenula je od osnova: „Učenike sam počela učiti o medijskoj pismenosti tako da sam ih prvo naučila kako da napišu mail“, objasnila je Kiš, ističući da se mnogo toga svodi na dobru volju nastavnika.

Krešimir Mikić, profesor na Veleučilištu VERN koji je u prosincu 2016. godine proglašen najboljim profesorom filma na svijetu, upozorio je i na problem srednjih škola: „U srednjoj školi imamo jako malo nastavnika koji posvete pozornost medijskoj pismenosti, te su učenici većinom prepušteni sami sebi.“ Mikić smatra da je potrebno riješiti problem dodatne edukacije nastavnika, ali da je teško naći institucije koje bi to radile. „Ne bi se trebalo dogoditi da više govorim o tome da učenici znaju više od nastavnika. Moramo raditi na edukaciji nastavnika“, zaključuje Mikić.

Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD), smatra kako je potrebno uključiti i tvrtke koje pružaju internetske usluge. „Oni koji pružaju internetsku uslugu, moraju biti odgovorni za nju“, ističe Ramljak. „Jedan od najvećih problema je uključenost roditelja jer roditelji nisu upoznati s problemima na internetu“, kaže Ramljak, te dodaje kako u Centru rade na uklanjanju loših i štetnih sadržaja na internetu. „Velike probleme imaju i roditelji i nastavnici i djeca, i svi se oni javljaju za pomoć. Kao društvo moramo biti svjesni gdje su nam djeca kada su online“, zaključio je Ramljak.

U raspravi je sudjelovao i dr. sc. Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, koji je naglasio da je njihov cilj društveno-odgovorna regulacija tržišta.

Na okruglom su stolu aktivno svojim svjedočanstvom sudjelovali i učenici OŠ Većeslava Holjevca, Ante Miličević, Brigita Mrkus i Paola Težulat. Oni su govorili o svom iskustvu učenja o medijskoj pismenosti s učiteljicom Kiš te o tome što ih je potaknulo da se uključe u taj predmet. Opisali su koje su zadaće obavljali, te su pokazali da medijska pismenost ne uključuje samo korištenje medija, već su potvrdili da su sami i kreirali medijske sadržaje tako što su, između ostalog, snimali aktualan događaj u gradu, uzimali izjave prolaznika o nekoj temi, te slagali sastavke od fotografija.

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) udruga je osnovana 2011. godine koja okuplja više od 100 stručnjaka, najviše s područja novinarstva i komunikologije. U devet godina postojanja najvećeg projekta „Djeca medija“ uspješno su opismenili više od 12 000 djece, mladih, školskih djelatnika i roditelja u mnogim gradovima u Hrvatskoj. Glavne su aktivnosti DKMK-a edukativna interaktivna predavanja i radionice o medijima prilagođene djeci, mladima, školskim djelatnicima i roditeljima.

Agencija za elektroničke medije i Unicef pokrenuli su 2016. godine kampanju „Birajmo što gledamo“ u sklopu koje su snimljena tri televizijska spota koji upozoravaju roditelje na izloženost djece nasilnim medijskim sadržajima, psovkama i nametanju pogrešnih ideala ljepote. U sklopu navedene kampanje pokrenut je i portal medijskapismenost.hr.

Okrugli stol: Medijska pismenost za odgovorno društvo

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu organizira drugi po redu okrugli stol pod nazivom Medijska pismenost za odgovorno društvo koji će se održati u četvrtak, 9. veljače 2017. u Tribini grada Zagreba.

Okrugli se stol organizira povodom početka projekta Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti. U raspravi će sudjelovati Ivan Milanović Litre, glavni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja (MZO), Robert Tomljenović, član Vijeća za elektroničke medije (AEM), doc. dr. sc. Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZG). Raspravi će također pridonijeti i prof.v.š. Krešimir Mikić s Veleučilišta VERN, Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD), te Slaven Staklenac, ravnatelj OŠ Većeslava Holjevca i Anita Kiš, učiteljica hrvatskog jezika u OŠ Većeslava Holjevca.

Na okruglom stolu potaknut će se rasprava o medijskoj pismenosti i aktivnostima javnih institucija u njenu promicanju, osnaživanju obrazovnih institucija za kvalitetne programe medijske pismenosti, o svim onim pozitivnim primjerima prakse iz Hrvatske koji su prepoznati u svijetu, te o sudjelovanju u vodećim europskim istraživanjima o medijskim navikama djece.

U sklopu rasprave predstavit će se portal medijskapismenost.hr. Portal je nastao u suradnji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a danas se mogu pohvaliti i brojnim partnerima poput Akademije dramske umjetnosti, Fakulteta političkih znanosti, Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvatskog filmskog saveza i brojnih drugih. Portal je nastao kao platforma za roditelje, skrbnike i učitelje kako bi osnažili svoje medijske vještine i kompetenciju, te kako bi mogli pružati smjernice i davati savjete djeci.

DKMK-ov projekt Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti provodi se uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, a do kraja kolovoza 2017. godine održat će se cjelodnevni treninzi medijske pismenosti u 11 hrvatskih županija i Gradu Zagrebu. Treninzi uključuju predavanja i radionice za djecu, roditelje i stručne suradnike. Osim edukacije učenika, cilj ovoga projekta je upozoriti roditelje na moguće rizike i opasnosti koje mediji nose, dati korisne savjete i primjere kako aktivno mogu pridonijeti sigurnosti svoje djece i njihovom odgovornijem ponašanju, ali i kako mogu iskoristiti prednosti tehnologije i medija za zbližavanje cijele obitelji i razgovor o aktualnim i svakodnevnim temama. Sudjelovanjem na treninzima medijske pismenosti, učenici, roditelji i nastavnici postaju aktivni provoditelji – multiplikatori znanja u okviru svojih aktivnosti u školama.

Pogledajte kako je prošle godine izgledao okrugli stol Mjesto medijske pismenosti u školama.

DKMK u ‘Hrvatskoj za pet’

hrvatska-za-petU petak, 4. studenoga DKMK gostuje u HTV-ovoj emisiji „Hrvatska za pet“ urednika i voditelja Branimira Bilića. Zašto je potrebna kvalitetna medijska pismenost i kultura u RH, te tko su sve stručni promicatelji medijske pismenosti i kulture djece, obitelji i hrvatskog društva u emisiji “Hrvatska za 5” izravno govore prof. dr. sc. Danijel Labaš, Leali Osmančević, mag. comm. i doc. dr. sc. Igor Kanižaj. U studiju će sudjelovati i članovi i korisnici projekata “Djeca medija”. Emisija započinje u 21.58 sati, a reportaže pripremaju Kristina Čirjak i Matea Ribarević.

Ivan Fedor (DKMK) sudionik ljetne škole na Svučilištu u San Diegu (SAD)

Član Upravnoga odbora DKMK-a i koordinator radijske sekcije “Djece medija” Ivan Fedor od 29. lipnja do 20. srpnja  boravi u SAD-u, na Sveučilištu u San Diegu, gdje sudjeluje na ”Hansen Summer Institute on Leadership & International Cooperation” pod pokroviteljstvom Zaklade Fred J. Hansen.

Riječ je o trotjednom programu koji okuplja 25 mladih ljudi, predstavnika civilnih udruga iz cijeloga svijeta koji kroz brojne radionice, predavanja i terenski rad raspravljaju o ulozi koju mladi mogu imati u kreiranju sigurnijeg i boljeg globalnog okruženja. Glavni cilj mu je međusobno povezati i spojiti mlade ljude koji su na vlastitom primjeru pokazali i dokazali da rade na poboljšanju svoje lokalne i nacionalne zajednice. Kroz cjelokupni program, medijska pismenost ponovno je istaknuta kao iznimno važan kotačić u obrazovanju mladih u čitavom svijetu.

 

PARTNER DRUŠTVA

ORGANIZACIJSKI PARTNER

PARTNER DRUŠTVA

SURADNIK DRUŠTVA

PARTNER DRUŠTVA

MEDIJSKI POKROVITELJ