Dobrodošli na službenu mrežnu stranicu Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu!


Osnovani smo 2011. godine, no kroz projekt „Djeca medija“ djelujemo od 2010. godine. Organiziranjem edukativnih radionica, predavanjima o medijima, emitiranjem radijskih emisija, organiziranjem simpozija, provođenjem istraživanja, studijskim putovanjima, domaćom i međunarodnom suradnjom s drugim institucijama, znanstvenim doprinosom kritičkom pristupanju medijima te obavljanjem ostalih djelatnosti iz članka 3. našega Statuta želimo dati svoj doprinos našemu društvu. Ukoliko ste i vi u svojoj viziji i misiji poput nas, javite se! Sustavnom edukacijom o medijima poboljšajmo zajedno medijsku i komunikacijsku kulturu građana RH.

Vaš DKMK


Novosti i događanja u DKMK

Konferencija „Medijski odgoj i zaštita dječjih prava” podsjetila na važnost medijske pismenosti u 21. stoljeću

Kako bismo još jednom potaknuli raspravu o potrebi medijske pismenosti, zajedno s Edward Bernays Visokom školom za komunikacijski menadžment organizirali smo znanstvenu konferenciju „Medijski odgoj i zaštita dječjih prava” koja je održana 8. prosinca 2017. godine. Konferencija je otvorila brojna pitanja koja se tiču nedovoljne razine medijske pismenosti, a glavni zaključak je kako promjene ne treba čekati, već djelovati.

Nakon uvodnih pozdrava organizatora održan je okrugli stol na kojem su sudjelovali vodeći hrvatski stručnjaci i sveučilišni profesori: izv. prof. dr. sc. Nada Zgrabljić Rotar, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Maja Flego, dipl. paed., Ured pravobraniteljice za djecu, dr. sc. Arijana Mataga Tintor, Odjel za predškolski odgoj, obrazovanje i sport Grada Velika Gorica i doc. dr. sc. Igor Kanižaj, DKMK. Moderatorica okruglog stola bila je Lana Ciboci, DKMK.

Kao jedna od začetnika medijske pismenosti u Hrvatskoj, Nada Zgrabljić Rotar rekla je kako se u 20 godina mnogo toga promijenilo, ali da se smjernice date u njezinim radovima iz 1999. mogu i danas primijeniti. Naglasila je  kako je danas medijska pismenost još važnija i ima složeniji zadatak te da su nam potrebni novi zakoni. Također podsjeća kako nema dovoljno literature za izučavanje medija i njihove uloge u opismenjavanju javnosti.  Arijana Mataga Tintor sa zadovoljstvom je istaknula uspješnu suradnju DKMK-a i Grada Velika Gorica već petu godinu za redom i naglasila kako je medijski odgoj pravo svakoga djeteta. Nastavio je Igor Kanižaj koji se osvrnuo na preliminarne rezultate istraživanja EU Kids Online prema kojem svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi na društvenim mrežama, što ide u prilog tome da je edukacija preduvjet prevencije povrede sloboda i prava djece i mladih. Kanižaj se nada kako će rezultati istraživanja pozitivno utjecati i pomoći onima koji provode programe medijske pismenosti. „Situacija nije idealna nigdje, o čemu svjedoči podatak da je na razini EU samo sedam posto medija sudjeluje u promociji pismenosti.“, rekao je Igor Kanižaj. Maja Flego je istaknula kako je zadaća Ureda za pravobraniteljicu djece pratiti kako se ostvaruje konvencija o pravima djeteta te da Ured prati različita područja, među njima i medije. Godišnje dobivaju preko 1500 prijava kršenja dječjih prava, od kojih 40-50 uključuje kršenja prava djece u medijima. Slijedila je rasprava gdje je jedna od sudionica konferencije, Gordana Simonović, članica Vijeća za elektroničke medije, naglasila kao se problemi vezani uz medije neće riješiti cenzurom nego edukacijom: „više treba djelovati kroz medijsku pismenost, manje kroz kazne”.

Nakon okruglog stola izložena su 34 edukativna znanstvena rada, na kojima je radilo čak 70 autora, među kojima su bili i članovi DKMK-a: Lana Ciboci, Igor Kanižaj i Tamara Gazdić Alerić s izlaganjem „Percepcija ravnatelja osnovnih škola o važnosti medijske pismenosti u primarnome obrazovanju„; Lina Malek je predstavila temu „Novi mediji (kao alat) u nastavi: djeca i folklor„; Leali Osmančević upoznala je prisutne s temom „Djeca i odgojno-obrazovni sustav – prikaz stanja u zapadnoafričkoj državi Benin„; Igor Kanižaj i Dražen Maleš predstavili su „Povezanost navika korištenja elektroničkih medija i socio-demografskih čimbenika kod adolescenata Splitsko-dalmatinske županije„; Maja Fistrić izložila je rad na temu „Utjecaj digitalizacije na generacijski jaz – od bejbibumersa do generacije Z„; Danijel Labaš, Ines Marinčić i Alma Mujčinović predstavili su rezultate istraživanja kroz prezentaciju „Percepcija djece o utjecaju videoigara„, te Katarina Blažina Mukavec, Lina Malek i Tina Regg koje su pričale o „Nasilju u hrvatskim dječjim serijama ‘Smogovci’ i ‘Jelenko’”. Ostali autori su također govorili o temama zastupljenosti i proučavanja medija u hrvatskom obrazovnom sustavu, važnosti kritičkog razmišljanja i stvaranja vlastitih medijskih sadržaja.

Konferencijom „Medijski odgoj i zaštita dječjih prava” željelo se ukazati na važnost medijske pismenosti i medijskog odgoja u 21. stoljeću te ujedno aktualizirati problematiku suodnosa medija i djece u Hrvatskoj koja je proteklih nekoliko godina u centru pozornosti znanstvenika i šire javnosti.

 

Završeno održavanje radionica u projektu “Moj svijet medija”

Provedba radionica u sklopu projekta “Moj svijet medija” započela je 16. listopada 2017. godine u OŠ Šćitarjevo te završila 30. studenog posjetom PŠ Mičevec. Predavači su održali ukupno 23 radionice “Dobrodošli u svijet medija” za učenike četvrtih razreda odabranih matičnih i svih područnih škola Grada Velike Gorice. Tijekom radionica učenici su naučili ponešto o vrstama medija, njihovoj ulozi,  te dobrim i lošim stranama medija. Uz teorijski dio, učenici su sudjelovali u praktičnom dijelu gdje su kao rezultat stvorili plakat, odnosno svoj “svijet medija”, koji će naknadno prezentirati svojim roditeljima. Škole koje su sudjelovale u projektu su: OŠ Šćitarjevo, OŠ Vukovina, OŠ Velika Mlaka, OŠ Novo Čiče, PŠ Gradići, PŠ Donja Lomnica, PŠ Velika Buna, PŠ Šiljakovina, PŠ Dubranec, PŠ Lukavec, PŠ Mičevec, PŠ Veleševec, PŠ Bukevje, PŠ Buševec, PŠ Mraclin i PŠ Rakitovec. Učenici i nastavnici, ali i naši predavači, izrazili su veliko zadovoljstvo održanim radionicama te želju za ponovnom suradnjom.

Ovim putem zahvaljujemo svim sudionicima te Gradu Velika Gorica koji je omogućio provedbu projekta.

Igor Kanižaj, DKMK: “Reforme su potrebne, trebamo potpuno novi pristup medijskom odgoju!”

Panel Djeca i mladi – izazovi života u medijskom svijetu, održan je 21. studenog u LifeClass Termama Sveti Martin u sklopu 10. dana elektroničkih medija. Na panelu je predstavljen drugi dio istraživanja EU Kids Online – prvog nacionalnog komparativnog istraživanja o medijskim navikama djece i roditelja te sigurnosti na internetu.

Glavna tema panela bila je medijska pismenost – treba li biti uključena u nacionalne strategije te kako se trenutno poučava u školama. Uz potpredsjednika DKMK-a, Igora Kanižaja koji je ujedno i nacionalni koordinator EU Kids Online istraživanja, na panelu su sudjelovali i Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Dunja Potočnik, znanstvena suradnica na Institutu za društvena istraživanja, Gordana Kajić, ravnateljica Osnovne škole Kustošija, Zagreb, te Anita Kiš, nastavnica u Osnovnoj školi Većeslava Holjevca, Zagreb. Moderator panela bio je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.

Rezultati istraživanja, koji su se odnosili na korištenje medija u obrazovanju, pokazali su kako je potrebno da djeca koriste medije više za obrazovanje, a manje za zabavu. Komentirajući rezultate, Blaženka Divjak je istaknula kako je pred nama mnogo posla: “prvo je potrebna edukacija nastavnika i promjena načina podučavanja – treba učiti kako učiti i promijeniti obrazovne materijale”. Igor Kanižaj smatra da ima mnogo izazova, te da svi trebamo dati svoj doprinos. “Neke probleme smo zanemarili, kao i onaj da djeca ne traže pomoć kada su ih uznemirili. Reforme su potrebne, trebamo potpuno novi pristup medijskom odgoju kao što ga promovira Unesco” rekao je Kanižaj. Nadovezala se Gordana Kajić koja je istaknula da će škole biti zadovoljne ako se medijski odgoj jače uključi u nastavni program pa makar i kroz sate hrvatskog jezika i informatike. Ističe da su “i učitelji i roditelji pozitivno nastrojeni”. Prikazani su i kratki filmovi koje su snimili i montirali na mobitelu učenici OŠ Većeslava Holjevca. “Ne treba nam puno tehnologije nego edukacije”, zaključila je Anita Kiš.

Slijedila je ugodna rasprava i svi su se sudionici složili da je potrebna međusobna suradnja.

DKMK s partnerima predstavio rezultate prvog nacionalnog komparativnog istraživanja o sigurnosti djece na internetu

Samo 11% mladih je tražilo pomoć druge osobe nakon što su bili izloženi uznemirujućem sadržaju

U utorak, 21. studenog 2017. godine u sjedištu Hrvatskog telekoma – Sky Office, predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog komparativnog istraživanja o medijskim navikama djece i praksama i stavovima njihovih roditelja, te iskustvima i sigurnosti djece na internetu. Rezultate su predstavili Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i koordinator hrvatskog tima EU Kids Online, Nataša Rapaić, članica Uprave HT-a i glavna operativna direktorica za privatne korisnike, Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije i Ante Šalinović, voditelj istraživanja u Ipsos Pulsu.

Ovim se istraživanjem Hrvatska uključila u svjetski standard praćenja sigurnosti djece na internetu, temeljem sudjelovanja u EU Kids Online konzorciju kojeg čine 33 zemlje. U istraživanju je sudjelovalo 1.017 djece u dobi od 9 do 17 godina te onaj roditelj koji ima više uvida u prakse djeteta na internetu. Neki od ključnih rezultata su:

  • Svako četvrto dijete u dobi od 9 do 14 godina te svako treće dijete u dobi od 15 do 17 godina je u potpunosti ili uglavnom zabrinuto za svoju privatnost na internetu.
  • Najkorištenija društvena mreža među djecom od 9 do 17 je Facebook, dok se na drugom mjestu nalazi Instagram.
  • Svako deseto dijete u dobi od 15 do 17 godina prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvom drugih ljudi na društvenim mrežama. Istovremeno, gotovo svako četvrto dijete te dobi svakoga tjedna traži na internetu nove prijatelje ili kontakte.
  • Svako peto dijete u dobi od 9 do 17 godina u potpunosti ili uglavnom ne zna promijeniti postavke privatnosti, na društvenim mrežama.
  • Svako četvrto dijete u dobi od 9 do 11 godina je reklo da se tvrdnja „Znam kada smijem i kada ne smijem dijeliti informacije na internetu“ u potpunosti ili uglavnom ne odnosi na njih.
  • Gotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina je u posljednjih godinu dana komuniciralo na internetu s osobama koje nisu upoznali uživo. To je činilo svako deseto dijete u dobi od 9 do 11 godina, svako četvrto dijete u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 1/2 djece u dobi od 15 do 17 godina.
  • Više od 1/10 djece u dobi od 9 do 17 godina se u posljednjih godinu dana susrelo uživo s osobom koju su upoznali na internetu. To je napravilo svako četvrto dijete u dobi od 15 do 17 godina i svako deseto dijete u dobi od 12 do 14 godina. Djeca koja više vremena provode na internetu češće odlaze na takve susrete
  • Kada ih je zadnji put na internetu nešto uznemirilo ili im zasmetalo, više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina je zatvorilo aplikaciju, svako treće dijete je blokiralo osobu kako ih ona više ne bi mogla kontaktirati, svako četvrto dijete ignoriralo je problem, a svako peto dijete promijenilo je postavke privatnosti.
  • U proteklih godinu dana više od pola djece u dobi od 9 do 17 godina primilo je povređujuću ili neprimjerenu poruku. Pritom je takvu poruku primilo više od 1/3 djece u dobi od 9 do 11 godina, gotovo 1/2 djece u dobi od 12 do 14 godina te gotovo 3/4 djece u dobi od 15 do 17 godina. Djeca koja su tijekom tjedna i preko vikenda više vremena provodila na internetu, češće su dobivala takve poruke.
  • Više od 1/10 djece u dobi od 9 do 17 godina bilo je zastrašivano na internetu u posljednjih godinu dana.
  • Roditelji češće o aktivnostima na internetu razgovaraju s djecom mlađe dobi. Istovremeno, roditelji puno češće nadziru aktivnosti na internetu mlađe djece, ali i mlađoj djeci češće daju savjete što učiniti ukoliko ih netko uznemirava na internetu.

Osvrćući se na rezultate, Igor Kanižaj, DKMK, je izjavio kako je ovo prvi korak u sustavnom istraživanju medijskih navika djece i roditelja temeljem kojega ćemo moći razvijati nove obrazovne politike s ciljem osnaživanja djece i mladih u medijskoj pismenosti. Rezultati pokazuju kako je i djeci i roditeljima potrebna edukacija. Nastavila je Nataša Rapaić iz HT-a i istaknula kako djeca i mladi trebaju uživati u svim prednostima interneta za komunikaciju, zabavu i učenje, no odgovorno i oprezno, te da vjeruje da će podaci i preporuke iz istraživanja služiti oblikovanju konkretnih i sustavnih obrazovnih politika. Zaključio je Robert Tomljenović, AEM, ističući da rezultati istraživanja potvrđuju kako je potrebno dodatno intenzivirati napore i da svi zajedno moramo još više raditi na medijskoj pismenosti, te da cijelo društvo mora shvatiti njezinu važnost.

Koordinator istraživanja je Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, a glavni partneri su Agencija za elektroničke medije i Hrvatski Telekom. Ostali partneri su OŠ Većeslava Holjevca (Grad Zagreb), Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti te Centar za nestalu i zlostavljanu djecu. Projekt podržavaju Ministarstvo znanosti i obrazovanjaMinistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Grad Zagreb, Ured za obrazovanje, kulturu i sport.

 

DKMK na okruglom stolu „Pismenost 2.0 Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja u Hrvatskoj?“

Već šestu godinu za redom UNESCO obilježava Globalni tjedan medijske i informacijske pismenosti. Tim povodom Hrvatsko novinarsko društvo i GONG su 25. listopada 2017. u velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu održali skup na kojem se razgovaralo o unaprjeđivanju medijskog obrazovanja u Hrvatskoj. Osim što su poslušali tri zanimljiva izlaganja, sudionici su se upoznali s dobrim medijskim praksama i sudjelovali su, prema vlastitom izboru, na jednoj od dvije radionice.

Saša Leković, predsjednik HND-a, pozdravio je prisutne i utvrdio kako je trenutna razina medijske pismenosti u Hrvatskoj vrlo niska i da nema sustavnoga medijskog opismenjavanja te da se nada da će ovaj skup biti svojevrsna pomoć u pronalaženju rješenja.

U izlaganju su sudjelovale prof. Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Lana Ciboci, mag. comm., potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu te Marko Matijević, s portala Srednja.hr.

Prvi dio skupa započela je Lana Ciboci te se osvrnula na trenutnu poziciju medijske pismenosti u školama i neformalnom obrazovnom sektoru. Ukazala je na važnost medijske pismenosti kod djece, mladih pa sve do ljudi starije životne dobi, kao i razvijanje aktivnog građanstva. „Bitno je znati što i kako učiti o medijima“, naglasila je Ciboci, „da bi se pravovremeno oformilo kritičko vrednovanje medijskih sadržaja“. No, u cijelome procesu problem stvaraju premala satnica te nedostatak kvalitetnih udžbeničkih i stručnih sadržaja. Zaključila je da je najčešće entuzijazam nastavnika ključni čimbenik u provođenju medijske pismenosti u školama.

O pozitivnim primjerima medijske interakcije te uključenosti mladih u novinarstvo govorio je Marko Matijević. Naglasio je da u svijetu društvenih mreža prednost imaju marketing i „klik“ naspram kvalitete, ali da je ponosan na ono što su on i njegovi suradnici do sada napravili na portalu. Mlade novinarke i novinari tako stvaraju sadržaje kojima korisnici najčešće pristupaju putem mobilnih uređaja. Dotaknuo se pojave nove aplikacije pod nazivom „Sarahah“ koja predstavlja digitalni poštanski sandučić  u kojem se sva mišljenja i komentari o ljudima, stvarima i događajima pišu anonimno te pritom upozorio na opasnosti koje prijete. Matijević je naposljetku ustanovio da je jedan od pozitivnih primjera LiDraNo, smotra literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva, na kojoj mladi mogu usvojiti nove vještine i pokazati stečeno znanje.

Lidija Kralj ponajviše je govorila o promjenama koje slijede u školskom kurikulumu. U sklopu programa e-društva, u informatici će se učenike podučavati kritičkom vrednovanju tekstova i fotografija, elektroničkom nasilju i drugim zanimljivim sadržajima.  I ne samo u informatici, već i u nastavi hrvatskoga jezika pa će tako biti ostvaren modul međupredmetnih tema. Eksperimentalna provedba reforme nastave informatike kreće sljedeće školske godine pa tako, ističe Kralj, „već sada učitelji i nastavnici prolaze razne obuke i pripreme“. Zaključila je kako su promjene u obrazovanju nužne, ali da je za to potrebno puno truda. Potaknula je sve nazočne da međusobnim dijeljenjem pozitivnih priča sudjeluju u razvijanju medijske pismenosti.

Nakon izlaganja, u kratkoj se raspravi govorilo o upotrebi mobilnih uređaja kod osnovnoškolaca, o problemu informatičke neopremljenosti škola te o prisutnosti kultura kritike i pohvale u hrvatskim medijima.

Na sajam-turneji bili su predstavljeni projekti, inicijative i udruge koje se bave medijskom pismenošću: Dječja osječka kreativna kućica DOKKICA, portal Medijskapismenost.hr, program Muzeotropija, novine Global, Bacači sjenki, projekt „Slijede reklame“ iz OŠ Bukovac, udruga Pragma, Kulturpunktova novinarska školica, Filmska radionica za djecu, Telecentar, Medijska pismenost GONG-a, Pulska filmska tvornica te DKMK-ov projekt Djeca medija.

Skup je završio dvjema radionicama na kojima su sudionici naučili kako prevenirati elektroničko nasilje i kako napraviti dobar video-uradak te tako pridonijeti razvijanju kreativnosti u sklopu medijskog odgoja.

Autorica: Lina Malek

 

PARTNER DRUŠTVA

ORGANIZACIJSKI PARTNER

PARTNER DRUŠTVA

SURADNIK DRUŠTVA

PARTNER DRUŠTVA

MEDIJSKI POKROVITELJ